Ruski centar u Nišu u senci ukrajinskog rata sporniji nego ranije
Dok traje rat u Ukrajini, Srpsko-ruski humanitarni centar u Nišu, koji je nedavno obeležio deset godina postojanja, miruje, a miruju i zahtevi da se ukine ili unapredi njegov status. Partnerstvo Srbije i Rusije kroz prizmu tog Centra analitičari u trenutnoj geopolitičkoj krizi ocenjuju neodrživim i navode da treba da se promeni namena tog objekta, dok je za druge više korist nego opasnost.

Tačno jednu deceniju Srpsko-ruski humanitarni centar postoji u Nišu, a osnovan je kao pomoć u kriznim situacijama. Otkako je počela ruska invazija na Ukrajinu i pritisci da se uvedu sankcije Rusije, Centar je ponovo sporan.
Postojanje tog objekta u Nišu je godinama za mnoge bilo upitno, a direktor vesti Newsmax Adria Slobodan Georgijev kaže da se on pogotovo dovodi u pitanje u vreme rata i smatra da treba da se promeni njegova namena.
Zašto bi jedan takav Centar, koji je deo sistema Srbije, njenog MUP-a, samim tim i deo izvršne vlasti, imao bilo kakve diretne veze sa Rusijom. Ako Rusija želi da nam pomogne da se bolje borimo sa poplavama, požarima i sličnim situacijama, ona uvek može da nam pošalje i da nam donira opremu, verujem da to niko ne bi odbio. Da mi imamo nešto što je zajednička aktivnost naše i ruske policije ili vojske, ja mislim da je to pogotovo u ovim okolnostima više neodrživo i da se s tim treba da se prestane – ističe Georgijev.
Centar u Nišu već osam godina čeka diplomatski status, a iza toga su stajali veliki pritisci koje nadležni nikada nisu otkrili. Upravo se taj status, odnosno privilegije i imunitet, provlači i u vreme kada Srbija sedi na dve stolice, što je za urednika European Western Balkans Nikole Burazera suludo.
Mislim da nikakav korak u tom pravcu u ovom trenutku ne bi bio dobar po Srbiju, da bi to predstavljalo jednu jako lošu poruku za zapadne zemlje, gde Srbija jeste pod pritiskom da se usaglasi sa sankcijama. Tako da mislim da bi neki iskorak u tom pravcu i pre cele ove krize predstavljao za Srbiju problem, a u konkretnoj situaciji predstavlja opasan potez – navodi Burazer.
Drugačiji stav politički analitičar i glavni i odgovorni urednik Nove srpske političke misli Đorđe Vukadinović i kaže da je Centar u trenutnoj situaciji više simbolička meta i smetnja nekim krugovima, nego što može stvarno da predstavlja bilo kakvu opasnost.
Meni je jasno da taj centar postaje sad predmet kontraverzi. Mislim da on ne može da škodi, ako stvarno radi to što kaže da radi, ali pretpostavljam da će on biti deo paketa uslovljenih zahteva kada je reč o presecanju srpsko-ruskih odnosa. Mislim da on niije ni kadrovski, ni logistički nikakva opasnost za Srbiju i za bezbednost, a naprotiv može da bude i bivao je koristan u prošlosti – ističe Vukadinović.
Aktivnosti Centra javnosti nevidljive
Centar je osnovan za pomoć tokom požara, poplava i drugih katastrofa, ali su već po osnivanju sa zapada kružile priče da se na tom prostoru uspostavlja ruska vojna baza.
Georgijev smatra da ni deset godina kasnije nije jasna namena.
Problem sa tim Centrom je otpočetka bio što nije bila jasna njegova prava namena i zašto bismo mi imali sa Rusijom bilo kakav taj „rescue“ centar. To je samo podgrevalo one priče da on služi kao neka vrsta ruske policijsko-vojne mini-baze na teritoriji Srbije. Nisam video da je postojanje tog centra dovelo do nekog velikog poboljšanja Sektora za vanredne situacije MUP-a Republike Srbije – kaže Georgijev.
Kako funkcioniše u trenutnoj političkoj situaciji zbog rata u Ukrajini, da li ima pritisaka da se ugasi, kao i koje su aktivnosti i dalji planovi pitanja su koja su novinari poslali na njihov zvaničan mejl.
Podsetimo, jedna od glavnih tema razgovora gradonačelnica Niša Dragane Sotirovski i ambasadora Rusije Bocan-Harčenka prošle godine bila je o značaju Srpsko-ruskog humanitarnog centra. Sotirovski je tada rekla da je Grad Niš prethodnih godina intenzivno radio na poboljšanju i razvoju humanitarnog centra.
Izvor: Južne vesti